O le sone taua o fale. I tafatafa o le ekueta, mai le Vasa Pasefika i Sasaʻe e oʻo i le Vasa Atalani, o loʻo iai se nofoaga siosiomaga faʻatele o tau, susu ma mafanafana. A oe agai i le itu i matu ma saute o le ekueta, faʻaitiitia timuga. O lenei konetineta o loʻo mafaufauina o le konetineta sili ona manaia lea ile lalolagi. O le tele o timuga e paʻu i le itu i matu o le laueleele tele, i le itu i matu sisifo o Pasila i le Amasone, faʻapea foʻi ma le itu i matu sasaʻe o Amerika i Saute. O timuga ua faʻamalosia i le mafanafana o vaitafe i le itu i sasaʻe o le konetineta, faʻapea foʻi ma foliga o le mapusaga. I le itu i sasaʻe o Amerika i Saute, o loʻo i ai fanua laugatasi, o loʻo feosofi i vai suamalie o loʻo sau mai le sami, lea e tui loloto i totonu o Amerika ae agaʻi atu i le mauga o Andes. Mauga faatuai timuga, e pa'ū i le foliga o timuga mamafa timuga, o le aofaʻi o timuga e sili atu nai lo 3000 mm i le tausaga. O le tausaga vevela ea e masani lava i luga + 20 ° C - + 25 ° C, o lea e masani ona vevela iinei.
Faʻamaeʻa galuega i se isi autu
Subequatorial fusipaʻu fusipaʻu. Luga ma lalo ifo o le pau o le fusi i Amerika i Saute o le subequatorial fusi. O loʻo i ai le taimi e tasi i nofoaga e lua o le Lalolagi - le itu i Saute ma Matu. I luga o le tuaoi ma le siosiomaga faʻatulouva, ona o lona latalata i le sami, o le tele o timuga pa'ū (e oo atu i le 2000 mm i le tausaga). Faʻapea foi i totonu o lenei sone, vaʻavaʻai-susu-vaomatua vaomatua tuputupu. I le loloto o le konetineta, o le tau konetineta e sili ona tele, ma itiiti ifo timuga (mai le 500 i le 1000 mm i le tausaga). I le konetineta o le teritori siosiomaga amata le savana.
Savannahs i le subequatorial fusi o loʻo faʻailoaina e maualuga le vevela i masina faʻapitoa. O le vaʻaiga o lalo o vaʻa e vaelua ai le tausaga i vaitau matutu ma timuga. O le mamao ese atu mai le ekueta, faʻaititia le timuga. Savannahs ufitia i vao mutia. O lenei ituaiga o tau o loʻo maua lea i tua atu o le sone-timuga, i le vaitafe o Orinoco, i luga o Pasila Highlands ma i vaega o sisifo Ekuatoa. O le vevela o le atu mai + 18 ° C e + 24 ° C i le taumalulu ma mai + 20 ° C e + 25 ° C i le taumafanafana. Savannahs ufitia i vao mutia.
Ata 1. Savannahs o Amerika i Saute. Tusitala24 - lugalaina fesuiaiga o galuega a tamaiti aʻoga
Vaʻaia o tau o le tau. O Amerika i Saute, o le paʻu o le teropika e tu i saute o le subequatorial ma e iloga eseʻesega i tau faʻaletonu o tutupu mai i matū o Ausetalia ma Aferika. I lalo o aafiaga o matagi, o lenei nofoaga o loʻo matua susu lava ma o lea e taofia ai le alualu i luma o toafa, e ui lava o laʻau matutu matutu tautaua iinei i le tausaga atoa. Naʻo le malae o Atacama o loʻo i sisifo. I le tau mafanafana, o le vevela i le tropics mafai ona siitia i luga atu o 25 ° C, ma i le taumalulu e amata mai 8 ° C e 20 ° C.
E vaevaeina le fusi i vaega i vaega e tolu:
O le teritori o le itu i sisifo e telē tele, o loʻo agaʻi atu i le talafatai, ma i le itu i sasaʻe e tuaoi ma le Andes.
O iʻina o loʻo iai le toafa Atacama e leai se vai, o loʻo aliali mai le mafuaʻaga o le olaola o le tau. O mauga Andes tuuese le toafa mai le mafiafia ea ea.
O le teritori o le konetineta vaega o nofoia le ogatotonu ma e latalata i le itu i sasae o Amerika i Saute. Talu ai o le konetineta vaega o loʻo tu i le isi itu o Andes, o le aofaʻi o timuga iinei e oo atu i le 1000 mm i le tausaga, lea e sili atu nai lo i le itu i sisifo. E faʻaavanoaina lea e le palapala masima o loʻo sau mai le Vasa Atalani, e le poloka ai le Andes.
I luga o le teritori o le aʻai i sasaʻe o loʻo i ai vao-susu-vaomatua. Ole aofaʻiga o timuga e oʻo atu i le 1000 mm i le tausaga. O le faʻavaeina o vaomatua lauolaola e faʻalavelave i se vaitau o le lamala.
Faʻatonutonu o le tau. I Amerika i Saute, o le subtropical sone e tu i lalo ifo o tropics ma o lona teritori e laititi teisi. O le malulu o le ea e sau ai iinei, e afaina ai le tau ma le itu i saute e vave ona mago. Lenei ua malu le ea i le ea, o le aofaʻi o timuga e na o le 250-500 mm i le tausaga. Ole tele o teritori o loʻo nofoia e laʻau, o loʻo aliali mai i le loloto o le konetineta. Peitai, i sisifo, e malulu mai vaitafe malulu e le latalata i le talafatai, o lea e tele timuga e pa'ū ai iinei, ma vaomatua lauolaola ola. I le taumalulu, o le vevela vevela mai + 8 ° C e + 24 ° C, ma i le taumafanafana e mafai ona pa'ū i le 0 ° C.
Tau o le tau. O le fusi e nofoia le itu i saute o le konetineta. O nisi nei o toafa, o loʻo fausia i lalo o le faʻamalosi a le malulu malulu o Falkland, Sisifo, Peru. E laʻititi le timuga o le timu (i lalo ole 250 mm i le tausaga). I sisifo, o faatosinaga o matagi o le malulu o vaitafe e fai si laititi, o le mea lea, o le tele o timuga e sau iinei. I luga o le laueleele o le Itulagi i Saute, o le sone faʻasaʻo e toeititi lava a toesea. Ona o faatosinaga a le Anetatika, o le ea i le nofoaga lea i taimi uma e maualalo. I le taumalulu e oso i le + 20 ° C, i le taumafanafana e pa'ū i lalo o 0 ° C.
Mea e aʻafia ai le tau o Amerika i Saute
O le tau o le konetineta ua afaina i ni vaega taua se tolu.
Ole mea muamua, sili ona taua ole vaega o loʻo iai le maualuga o le ea i lalo ole itu i Saute Atlantic ma South Pacific Oceans, e faʻalagolago i ai le faʻataʻamilo e le matagi. Ole maualuga ole faʻamalosi ile Atlantic i Saute ma le Pasefika i Saute e maua ile tele o semi-tumau anticyclones (ogatotonu ole faʻaputuputu o loo iai le matagi). O le itu i sasaʻe o le anticyclone o le Pasefika i Saute e aʻafia ai le tau o le tele o le talafatai i sisifo o Amerika i Saute, mafua ai le mautu pa'ū i le ea o le ea, lea e mafua ai le laʻititi o timuga.
Ole vaega lona lua ole iai ole malulu ole sami i le itu i sisifo o le konetineta, ia e faʻamoemoe i le ea o le ea ma timuga. I luga o le talafatai o Atelani, e iai le mafanafana o le vaitafe.
O le vaega lona tolu o Andes Mountains, lea e avea ma pa pupuni i le auala o faʻasusu o le ea ea i le itu i saute o le konetineta.
Subequatorial fusi
O le fusi lalo o le taʻele o loʻo i luga aʻe ma lalo ifo o le ekueta, o loʻo i le itu i saute ma le itu i matu o le Lalolagi. O le loloto o le konetineta, o le tele foi o le tau e avea ma konetineta. I luga o le tuaoi ma le fusi paʻu, toʻulu e pa'ū ifo i le 2000 mm i le tausaga, ma iinei o loʻo sui ai-vaomatua vaomatua tuputupu aʻe. I le konetineta o le timu faʻasolo, o le tele ma lalo ifo pa'ū: 500-1000 mm i le tausaga. I lenei eria, amata le savannah. O le timuga e pa'ū ia Iuni-Aukuso i le itu i matu o le laueleele tele, ma i saute - ia Tesema-Fepuari. Ole tau malulu e amata ile eseese taimi o le tausaga, e fuafua ile mamao mai le ekueta.
p, poloka poloka 3,0,0,0,0,0 ->
p, poloka poloka 4,1,0,0,0 ->
Vaʻafa i taʻavale
I le itu i saute o le taʻamilosaga taʻoto o loʻo taʻoto le fusi tropika i Amerika i Saute. O tulaga faʻaletonu iʻinei e matua ese lava mai i faʻataufusi o Ausetalia ma Aferika. E i ai le faʻaosoga taua o le vevela mafanafana, lea e fesoasoani i le soona susu o le teritori ma puipuia le aliaʻe o toafa tetele, naʻo le itu i sisifo o le Atakama toafa ma se vaʻaiga tulaga ese, lea e faʻamavae mai i le susu. O le konetineta o le teritori o le tau e nofoia le ogatotonu o le konetineta. O iinei, e tusa ma le 1000 mm o timuga e paʻu i tausaga taʻitasi, ma e iai savannahs. I le itu i sasaʻe o loʻo iai vaomatua-susū vaomatua ma maualuga timuga. O le tau malulu e maualuga atu nai lo le + 25 tikeri, ma le taumalulu vevela mai i le +8 i le +20.
p, poloka poloka 5,0,0,0,0 ->
Tau o le tau
O Amerika i Saute o le vaivaiga konetineta i luga o le paneta. O le sami i totonu o le konetineta o loʻo toe faʻatumu i tausaga taʻitasi ma le tele o timuga o le ea, lea e matua tele lava i le Amazon Delta. Lenei ua mafua ona o le mea moni o le tele o le konetineta o loʻo i ai i le sone o le ekueta fusi.
O vaega nei e aʻafia ai le faʻatupuina o le tau:
- fanua foliga
- siosiomaga mafiafia
- auvai sami.
O le laueleele autu e maua i ono siosiomaga sone, faʻamatalaga puʻupuʻu o loʻo tuʻuina atu i le laulau ma faʻataʻamilosaga.
Subtropical fusi
O le isi vaega o siosiomaga o Amerika i Saute o le subtropical sone lea e i lalo ifo o tropics. Lenei e mama le ea ma steppes amata, ma i le loloto o le konetineta semi-toafa ma toafa foliga. O le averesi timuga i le tausaga o 250-500 mm. I sisifo, tele timuga e pa'ū ma vaomatua lanumeamata faia. Ia Ianuari, e oʻo atu le vevela i le 24 tikeri, ma ia Iulai, o faʻailoga e mafai ona i lalo ifo o le 0.
p, poloka poloka 6.0,0,1,0 ->
O le itu i saute o le konetineta o loʻo ufitia e le siosiomaga tau. O iinei na tele ai toafa na fausia mai le faatosinaga o le malulu ea vaega. Ole timuga a e le sili atu ile 250 mm ile tausaga. O le vevela i lenei nofoaga e masani ona maualalo. Ia Ianuari, o le maualuga maualuga e oʻo atu i le +20, ma ia Iulai o le tau e paʻu i lalo ifo o le 0.
p, poloka poloka 7,0,0,0,0 ->
p, poloka poloka 8,0,0,0,0 -> p, poloka poloka 9,0,0,0,1 ->
O le tau o Amerika i Saute e faʻapitoa. O le konetineta o loʻo i ai i itu tau e lima, ae o tau o le tau e ese mai isi tutusa i isi konetineta. Mo se faʻataʻitaʻiga, iinei o le toafa e leʻo vaomatua, ae i se tau malu.
Fusi Equatorial
I tulaga o le ekueta fala, o se faʻamafanafana mafanafana ma matua susū. Ole aofaiga o timuga e pa'ū ile 5000 mm i le tausaga atoa.
Ole maualuga ole susu, e oʻo ile toeititi 100%, e mafua i mea nei:
- vevela sami
- le laueleele o fesoasoani - laufanua o lo oi le itu i sasaʻe faʻatagaina tagata susu matutu e feoai saoloto i totonu, lea latou te nonofo latalata i auvae o Andes ma pa'ū i le foliga o timuga mamafa.
I le tausaga atoa, o le tau mafanafana lava e tupu i lenei itulagi, ma o le ea o le ea e le pa'ū ifo i lalo ifo 20-25C.
I luga o le teritori o le ekueta fusi o Amerika i Saute, o loʻo i ai se tulaga ese faʻalenatura faʻamalosi - e masani ona susu vaomatua po selva. O le tele o laʻau totoga o loʻo nofoia se teritori maoaʻe o “mama o le paneta”, ona e maua ai le tele o le okesene.
Fig. 2. Vaomatua selva
Vevela sone
O le pito i fafo o le konetineta o loʻo i totonu o le itū malu. Toeitiiti o lona teritori atoa o loʻo nofoia e toafa, lea e leʻo se faʻailoga ia te ia. Ae ui i lea, o lenei le paleni e mafua mai i le malosi o le malulu o tafe, e poloka ai le teritori atoa mai le susu ea mass.
E le o maualuga tele le vevela o le ea i le itulagi ona o le aafiaga a le Atika: i le taumafanafana e le sili atu i le 20C, ma i le taumalulu e pa'ū i le 0C ma lalo. Ole aofaiga o timuga e laʻititi lava - lalo ifo o le 250 mm. i le tausaga.
Faʻafanua o le nofoaga o Amerika i Saute
O le konetineta, o loʻo i le itu i saute o le itu i sisifo o loʻo fufuluina e le sami ma le vasa a le Pasefika.
O loʻo iai le sami o loʻo iai le tele o motu o loʻo iai i le itu i saute o le atunuʻu.
E ui o Amerika i Saute e le o se konetineta tele lea, ae ui i lea, e tele ituaiga o natura, e fesoʻotaʻi ma se fomu mai le itu i matu i saute.
Geology ma le mapusaga o le laueleele tele
O le konetineta o loʻo faʻavae i luga o le South American platform ma le Andean mountain belt.
Ole nofoaga tuai e nofoia se vaega tele ole laueleele - o ona ogatotonu ma sasae vaega. O le mea lea, i Amerika i Saute, o se mafolafola mafolafola puleaina ma le tele o tulaga maualuga, lea e fausia e le faavae faavae ua folasia.
I le itu i saute o loo i ai se talavou ma tele laiti Itiiti Patagonian tulaga.
O le itu i sisifo o le atunuʻu tuaoi o se tuaoi o Andes maualuga - o le pito umi mauga e faʻaali i le soʻoga o le sami ma le laueleele autu i le taimi o dinosaur. O nei tamaʻi mauga o loʻo fai ai pea tekonolosi ma e faʻatino ai afi afi.
Maualuga Zones o Amerika i Saute
O Andes o le faiga tulimanu sili ona umi i le lalolagi, mai le itu i saute i sisifo o Amerika i Saute. O le umi atoa o atumauga e sili atu nai lo le 9000 km. Ma le lautele o le Cordillera i nofoaga sili atu i le 700 km. Ole tasi lenei o mauga maualuga - Aconcagua, toeitiiti 7,000 mita le maualuluga.
I totonu o Andes, e tele maualuga-maualuga sone o lo o taulai atu, tuʻufaʻatasi eseese flora ma fauna. E naʻo le pau lea o le vaipanoa o loʻo i ai konififi.
Mea moni! O le mauga o gilea o se teritori e malulu tele le tau i matagi malolosi, ma o laʻau iina e avea ma ni laʻau ofoofogia.
O le maualuga e te aʻea ai o mauga, o le matitiva o le flora o le:
- 1500 m - sone o vai susū, vaomatua vaomatua
- mai le 2800 m - o le itū e faʻatonutonu, e fai ma sui o le tele o fauna, conifers, bamboos, hinnas, cocas ma tree-like bushes,
- mai le 3800 m - e i ai vaomatua maualalo laʻau vaomatua,
- mai le 4500 m - laufanua alpine.
Ua silia ma le 5000 mita le amataga o le kiona o le faavavau. I totonu o Andes, o loʻo i ai se faʻasaoga, o le Penina o le Andes National Park, lea e amata mai le 2,500 i le 6,768 m.
Ole aofaiga o timuga ile mea maualuga e faʻaitiitia vave mai i lalo i luga. O lea la, i le maualuga e oʻo i le 1000 m ma i le vevela mai le 24 i le 26 tikeri Celsius vevela, salu i le 3000 mm o timuga matauina. Ma vaʻa alpine, lea e tausia ai le vevela ile 4-8 tikeri, o latou numera e le sili atu i le 1000 mm.
Natura nofoaga o Amerika i Saute ma o latou uiga
Amerika i Saute e afaina sone o lima tau sone i le taimi e tasi - Equatorial, subequatorial, tropical, subtropical, temperate.
O lona natura e tutasi, ona o le i ai o endemik manu. Taitasi o sone e ese mai le tasi ma le isi, o lea la latou faʻamatalaga puʻupuʻu o le a tuʻuina atu i laulau.
Moist Equatorial vaomatua (Selva)
O Selva o loʻo nofoia se vaega tele o laufanua o Amasone, peitaʻi, o teritori tele e le mafai ona oʻo iai - o loʻo tupu tele laʻau tele, e aofia ai paka, laʻau ma le ceibu.
E le gata i lea, i le vaomatua o le Amasone, o laʻau uma e fesoʻotaʻi e ni laʻau malosi, e atiaʻe se pa tele. O le fauna i le ekueta vaomatua e sili ona eseese. Jaguars, fiaselau ituaiga o lanu lanu, o le tele o ituaiga o manuki ma le faitau afe o iniseti nonofo i tulimanu uma o le vaomatua. Ma o nisi o mea sili ona lamatia o crocodiles ma anacondas, faʻapea foi ma Amazonian piranhas. O le lalolagi manulele o le Amasone o le sili sili ona tamaoaiga i luga o le paneta. O Toucans, parrots, hummingbirds, ma kitara e nonofo iinei.
Taua! I Amerika i Saute, e tele gata uogo, pili ma rane ola ai. Ma le anaconda aapa atu i le umi e sili atu i le 5 m ma le mamafa e tusa ma 100 kg.
O vaomatua vaomatua e matua vevela ma susu, ma o eleele iinei e tele lava mumu-samasama. E tele laʻau mananaia: manulele, melon laau, euphorbia, sukalati laʻau.
Faigata vaomatua
O loʻo i le subtropics o Amerika i Saute, aemaise i Chile. E iai le vevela vevela ma le tau malulu, ae i le taumalulu o timuga e amata i timuga e oʻo atu i le 600 mm i le tausaga. O laʻau laʻau malolo e mafiafia, laʻau mamafa e le ufiufi ai le palapala. Latou mafai ona taofi le susu mo se taimi umi. O eleele iinei e tele lava o chestnut.
Sui vaomatua vaomatua
O lenei sone o loʻo i luga o matafaga o le vaomatua, o loʻo nofoia foʻi le itu i matu-sasaʻe o le laueleele tele, ma le talafatai o le Vasa Atalani i le ogatotonu.
Subequatorial ma vevela
Yellow Yellow ma le Lalolagi Mumu
Ofe, Araucaria, Ceiba, Coconut Palm
E talitutusa lava ma le sone o vaomatua vaomatua vaomatua, ae eseʻese i se laiti ituaiga o ituaiga
O se vaega o vaomatua feololo o le vaomatua-suiga o tau i le tau, o laau toulu o loʻo tutupu mai, o vaega maualalo o le vaomatua e sili atu ona eseese. O le eleele e tele meaʻai e le fufuluina e timuga masani.
Savannahs ma vaomatua mama (Llanos)
O loʻo i nofoaga i lalo o le subquatorial ma le teropika o le konetineta, o loʻo latou nofoia se vaega taua ole Brazilian Highlands, le Orinoc Lowlands ma le Guiana Highlands. Llanos i tausaga uma e matua lolovaia e le vai, e le tuua laueleele mo le 5-6 masina, o le mafuaʻaga lea e ala ai savana avea ma aau.O laupama ma sedge o loʻo maua i se numera tele iinei. Ae i le laufanua o Pasila e iai laʻau mafolafola, o le pama o alofilima. O eleele e tele ina mumu, ae o manu faʻalelalolagi e eseese. O manu feʻai pei o cougars and jaguars, ma herbivorous rusa, faapea foi ma unta, o fai meaʻai e nonofo iinei.
Savannah ma togavao
O le ogatotonu ma le itu i matu o le laueleele tele, e itiiti le tamaoaiga o flora ma fauna nai lo Amazonia. Nei o savannahs ma togavao.
Ole vaega o lenei sone ole vaevaega ile:
lolo - savana ma le mutia maualuga o loʻo i nofoaga maulalo o le Vaitafe o Orinoco,
Faʻa Campos Serrados - malamalama vaomatua ma mutia, vao ma laau,
tolauapi limpos - faʻapitoa vaomatua savana,
vaapiapi - savana ma tuʻu eseʻaina vao ma laʻau.
Taʻutaʻua ma faʻavaomalo
Kebracho, cashew, chaparro, cereal ma pi pi, cacti, agaves, Mauritius pama
O sui o le genus American deer, Fox Amerika i Saute, Ostrich Nandu, armadillos, rodents, gata, pili
O le ituaiga mumu ituaiga eleele i lenei sone o loʻo lafulemu, o lea la, kofe, vavae, ma faʻi totoina o loʻo faʻamalosia iinei. O le tele o laufanua fanua e faʻaaogaina e avea ma lafumanu.
Pampas poʻo steppes
Atoa atoa le La Plata Lowland. O laʻau e faʻaalia e fanua lafoa uliuli-uliuli, i luga o le mutia e ola tele. O lafu povi e masani lava ona fafaga i le laoa, ma o faifaatoaga i nei vaega e totoina saito. I totonu o tagata nonofo: ostriches, cougars, deer, tele rodents. O pulu vao ma alava e maua i le tele o vaega i le laʻau, ola latalata i vai vai.
Toafa ma le toafa
O le toafa o le pito sili ona mativa itulagi o Amerika i Saute, o loʻo tu i totonu o le itū o le ogatotonu. E tele naʻo timuga i nisi taimi, i nisi itu e ono le toe i ai mo ni tausaga. Peitai, e le aofia ai le ola i totonu. Cacti, mamago cereals e maua i nofoaga. I totonu o meaola, o le mea sili ona taatele e iai chinchillas, faʻapea foʻi ma tiʻetiʻe ma ni uila mananaia.
O toafa o loʻo iai ile itu i saute. I le itu i sisifo - i luma o Andes, o le Atacama lenei, ma i le itu i sasaʻe - Monte ma le Patagonian toafa, liliu i le semi-toafa.
Patagonia
Ole laʻititi o le timu e pa'ū ii - e oʻo atu ile 200-600 mm ile tausaga. E tele ma lanu enaena ma enaena-enaena. O le tau e faʻatulagaina faʻaola O manu o lalolagi o semi-toafa e fai si ese ese atu nai lo toafa. Armadillos, nutria, ma nisi ituaiga o meaola laiti ola ai iinei.
O le togalaʻau a Patagonia o loʻo fai ma sui o laʻau malulu. E i ai foi vai vai i le semi-toafa, ola latalata lea e sili atu ona malosi.
O le ofoofogia natura o Amerika i Saute, iloa tele ona o le lautele o Amazon vaomatua ma ona mafiafia mafiafia, tele aau ma le lauiloa anacondas, e leai se ofa koniferous, fefiloi ma lemu. Tundra ma le Arctic desert e le o iai foi iinei. SA o le vaivaiga konetineta i luga o le paneta, ae e leʻi maeʻa suesueina. O nofoaga maualuluga o le Andes ma mafiafia i le papa o Amasone e nana ai lava le tele o mea lilo.
Flora ma fauna o le laueleele tele
O le aau ma fauna o Amerika i Saute e iloga i le eseese ma le iai o se toʻatele afaina (Punavai). E mafua lenei i le vaʻavaʻaiga lautele o le konetineta ma lona umi faʻaesea mai isi konetineta.
Aiga atoa uiga o le Amerika i Saute. endemikini laʻau:aktika, solofanua, nasturtium, bromilium. Faatasi manu vaefa manuki Amerika lautele, sloths, anteaters, armadillos, vultures, lima selau ituaiga o hummingbirds, Onda ostriches, toucans, tele ituaiga o manulele, reptiles, iʻa ma iniseti ua lauiloa.
O seti o sone faʻasaʻo e masani ona fetaui ma tau faʻatonutonu i laufanua (pei o le Ata 1). Oseans, o le tulaga o le itu i saute o le konetineta i le vevela latitude ma le i ai o se fusi o mauga maualuluga e tele aafiaga tele i zonality.
Fig. 1. Faafanua o Natura Nofoaga
Ae e te leʻi masani i mea taua o nofoaga masani o Amerika i Saute, fai sina suesuega i luga ole faʻafanua.
O a laufanua o loʻo iai i le laueleele tele? O fea oi latou e nofoia le tele o nofoaga? Faapefea ona faʻalauiloa zoning i Amerika i Saute?
Selva
O se mea ua iloa ai le uiga o le laueleele tele o le iai o le soʻona faʻamalu vaomatua vaomatua vaomatua tuputupu i luga mumu ferralitic eleele. Valaau i latou iinei - selva, lea e faʻaliliu mai le faaPotukale o le "vaomatua".
Selva e susu nai lo Aferika vaomatua, sili mauoa i laau ma meaola. O laʻau pei o selba e tupu aʻe iinei, e oʻo atu ile maualuga o 80 mita. E tele ituaiga o laupama, melon, koko, hevea, o loʻo faʻapipiʻi i uaina vine. E tele fugalaʻau orchids i le vaomatua. Tele selva laʻau e le gata o laʻau taua o laʻau, ae o fualaʻau, sua, paʻu mo le faʻaaogaina i tekonolosi ma vailaʻau.
O le manu a Selva e matua tamaoaiga lava. Tele manu ua masani i le ola i luga o laau. O fale pa manu ia, ma filifili manoa. E oʻo i lane ma pili e ola i luga o laʻau, e tele lava gata, e aofia ai le lapoa tele i luga o le Lalolagi - o le anaconda (vaʻai i le Ata 2).
Ungulate - tapirs ma le sili ona togi i le lalolagi - capybara capybara o lona mamafa e oo atu i le limasefulu kilokalama nonofo latalata i le vai. E i ai ni nai predator, i totonu o latou e sili ona lauiloa o le jaguar. E mauoa foi le lalolagi manulele: tamai hummingbird e fafaga ai ile moa o fugalaʻau, paʻu, toucans ma isi. Tele o figota eseese, pepese ma isi iniseti. I le vaega maualalo o le vaomatua ma le eleele o loʻo i ai le tele o loi, tele o loʻo taʻitaʻia se olaga faataʻitaʻi. O nisi loi e oʻo atu ile 3 senitimita le uumi.
Llanos
Sone o savannahs, vaomatua ma vaomatua o loʻo i ai aemaise i le subequatorial ma vaega vaega i le teritori tau sone. Savannahs nofoia le Orinok Lowland, lea na latou valaʻauina ai lolo (vaai le Ata 3).
I le savana o le itulagi i saute, o vaomatua e leaga. I le ogatotonu o le teropika o le laueleele, lea e matutu ma vevela mo le tele o masina, o taʻamilomilo laʻau ma laʻau na faʻamaulaloina e laʻau ma laʻau.
I totonu oi latou, o sili ona lauiloa o le kebraccio, o lona paʻu ua i ai taninini e tatau ai mo le laeiina o le paʻu.
Pe a faʻatusa i le Aferika savana, o le fauna o Amerika i Saute e matitiva. O aila laiti, puaa vao - fai falaoa, armadillos ma se atigi talipupuni, anteaters, ma manulele - o se osese o Nanda ola iinei.
Taufa
Pampa - laʻau laufanua lalo ole laʻau o loʻo i fanua laugatasi o Amerika i Saute, e lata ane i le gutu o le Rio Plata, aemaise lava i Atenitina ma Iurukuei (tagai Ata 4). I sisifo, faʻataʻamilo le pampas e le Andes, i sasaʻe e atumotu Atlantic.
I se siosiomaga mafanafana subtropical, lafulemu, eleele-uliuli-uliuli faia i laʻasaga.
O le mutia o laʻau o le mutia o le mutia, o loʻo iai le mutia o le fulufulu manu, le mileta vao ma isi. Mo avanoa matala o le pampa, anapogi tamoe manu sa avea muamua uiga: Pampassian aila, Pampassian pusi, llamas.
Suia o le natura o le laueleele e le tagata
O le aʻafiaga o tagata ile natura i Amerika i Saute na amata tusa lava pe o le atunuu moni, galue i faʻatoʻaga, susunuina vao vaomatua mo lea, na faʻatafeaina le taufusi. Peitaʻi, o nei suiga, e leʻi tele pe a faʻatusatusa i suiga na tulaʻi mai ma le taunuʻu atu o tagata Europa i le atunuʻu.
O le suotosina, vaomatua, gaoi, o le tulaʻi mai o laʻau fou na faaulufale mai isi konetineta, ma avea ai ma suiga tele i tulaga masani.
Mo se faʻataʻitaʻiga, o le vaega tele o le pampa e suotosina ma faʻaaogaina le togavao. E laufanua vao i vao.
Ua leiloa foliga muamua o Pampa. Ua liua i faʻatoʻaga fanua o saito ma sana, peni mo le togavao. Le vaomatua sili ona taua o araucaria - konifer o lo o ola i le itu i sasae o Pasila Plateau ua toetoe lava faaleagaina. I luga o le nofoaga o vaomatua vaomatua ma savana, ua leva ona i ai faatoaga o kofe aumaia mai iinei mai Aferika, ma koko togalaau, o latou meaola vao ola i le vaomatua o le Amasone.
Ua vave faʻaumatia le vaomatua o le Amasone. O le fausiaina o le Transamazon Highway (5,000 km) na tatalaina ai le auala e selva (vaai Ata 5).
Fig. 5. Fausiaina o le auala tele Transamazon
I le fua faatatau ole faʻaaogaina i aso nei, ua valoia ai e saienitisi e le o toe mamao nei mou ese atu nei vaomatua. Ae o vaomatua o le Amasone e maua ai le tele o okesene i le ea, e tele naua ituaiga laʻau ma meaola.
Meaaoga
Faitau le § 26 (itu. 84 - 85) Tali i fesili:
· Faʻaigoa le afaina o Amerika i Saute. Faʻafefea tatou faʻamatalaina a latou numera tele?
• O le fea nofoaga faʻanatura o loʻo nofoia le pito sili ona tele ile laueleele?
Tusitusiga tusi
Teleo aʻu
1. Faʻafanua. Lalolagi ma tagata. Vasega 7: O se tusi mo aʻoga lautele. tamaititi aʻoga / A.P. Kuznetsov, L.E. Saveliev, V.P. Dronov, o se faasologa o "Spheres". - M .: Aʻoga, 2011.
2. Faʻafanua. Lalolagi ma tagata. Vasega 7: Atlas. Faasologa "Lulu".
Faaopopo
1. N.A. Maximov. I tua atu o itulau o se laufanua tusi aʻoga. - M .: Aʻoga.
Lomiga mo tapenaga mo le Setete Academic Examination ma le Unified State Examination
1. Suʻega. Iloa fanua. Vasega 6-10: Aʻoga-metotia tusi lesona / A.A. Letyagin. - M.: LLC "Ofisa" KRPA "Olympus": Astrel, AST, 2001. - 284 itu.
2. O se tusi lesona i luga o le laufanua. Tofotofoga ma faʻataʻitaʻiga galuega faʻataʻitaʻi ile geografi / I. A. Rodionova. - M .: Moscow Lyceum, 1996 .-- 48 itu.
3. Tulaga lautele. Tali i fesili. Oral suʻega, teori ma aga masani / V.P. Bondarev. - M.: Lomiga fale "Suʻega", 2003. - 160 itu.
4. Faʻataʻitaʻiga suʻega e saunia mo le tusi faʻamaonia mulimuli ma le suʻega. Iloa fanua. - M .: Balass, ed. RAO House, 2005. - 160 itu.
Fautuaina le Initaneti Punaoa
1. Lusia laufanua o Samoa (Source)
2. Lusia aʻoga (Puna).
3. O se tusi lesona ile laufanua (Punaoa).
4. Faʻafanua faʻafanua (Source).
5. Encyclopedia I Le Lalolagi Atoa (Punavai).
A e maua se mea sese poo se motusia se fesoʻotaʻiga, faʻamolemole faʻailoa mai ia matou - fai sau sao i le atinaʻeina o le poloketi.