Daman Bruce (Heterohyrax bruceii) - Naʻo le sui o le aiga o Mountain Damans. O se igoa faʻapitoa na tuuina atu ia te ia e faʻaaloalo i le tagata malaga Sikotilani James Bruce (1730-1794). O le umi o le tino o se tagata matua daman o 32.5-56 cm, mamafa mai 1.3 i 4.5 4.5 kg. E leʻi eseese le lapoʻa o aliʻi ma tamaʻitaʻi, e ui lava ina sili atu le lapoʻa o tamaʻitaʻi. O le vai mauga e loloto atu nai lo le Cape, faatasi ai ma se pu ninii. I fafo, e pei lava o le guinea pig poo groundhog. O lona laulu e mafolafola, laʻititi ma maʻaleʻale, e ui lava o loʻo totoe lona laulu e lemu nai lo le Cape Daman, e oʻo atu i le 30 mm uumi, ma le uliuli pito. O le tamai namu (e oo atu i le 1.5 cm le umi) o le Bruce Dam e siomia e le auulu uumi, e masani lava o lona lanu e samasama (o le mea lea o se tasi o igoa o le "samana-ilaila-damana"). I mata o lenei manu, umi le umi (e oʻo atu i le 90 mm) le malosi o loʻo maitauina. O alofivae o alofivae o le daman e faʻapitoa ile feosofi i luga o maʻa lamolemole - e le lavalava ma susu mai le faʻaitiitia o paʻu paʻu, ma o le masini o maso e mafai ai e le vae ona faʻatinoina le foliga o se ipu faʻapipiʻi. Thermoregulation, pei uma damans, e le lelei atiaeina, tino vevela ese mai 24 i 35˚C faalagolago i le vevela ambient. O le tamaititi e puipuia mai i le susulu o le malamalama e ala i se faʻapupulaina faʻapitoa o le iris, lea e mafai ai e le daman ona vaʻai tuusaʻo i le la, o lenei masini evolusione faʻatagaina ia mafai ona matauina gofie predators i le susulu malamalama o le la.
Nofoaga
Daman Bruce tufatufaina i Sasaʻe ma Aferika i Saute mai Saute Sasaʻe Aikupito (o le Sami Ulaula), Sudan ma Etiopia e oʻo i Central Angola ma Matu Aferika i Saute, o ona tagata tuʻufaʻatasi o loʻo maua i Algeria, Central Sahara, le Democratic Republic of Congo. O le meaola o lenei manu o papa papala, sikuea ma mauga folau e oʻo atu i le maualuga o 3,800 mita i luga aʻe o le sami.
Soifua maloloina ma amio
Dam Bruce - manu vaefa. O le masani aofaʻi o tagata o le kolone e oʻo atu i le 34 tagata; o lona faʻavae o se mausali malupuipuia aiga aiga (harem). Ole kulupu e aofia ai male tamaʻitaʻi matutua, e oʻo ile 17 tagata matutua ma teine ma manu laiti. O manu ia e toaga i le ao, e faapea foi i ao pupula po. O ala i le va o maʻa, taʻetaʻilima ma le taʻega o loʻo avea ai ma sulufaʻiga mo damans. O manu ia e maʻai mata ma le faʻalogo, ma pe a osofaʻia, e matua malosi lava le puipuia o latou ma o latou nifo. I le tulaga o le lamatia, e faʻapipiʻi e le damans faʻatiga teteʻe, faʻamalosia isi manu o lenei ituaiga e lalafi i fale. Latou te gafatia le saoasaoa e oo atu i le 5 m / s, latou te oso lelei.
O le a le mea e 'ai e le Bruce Damans?
O nei manu laiti mauga e faia ai a latou meaai i aso uma o vao. Latou te fiafia e ai ni pulufana, suamalie laulaau, fua o laʻau, ma e oʻo foi i paʻu o laau. O le autu o mea totō mo Bruce's damans o le allophius (o se ituaiga o le acacia). E le manaʻomia le inu vai o lenei ituaiga o meaola, talu ai o le susu uma e manaʻomia e tausia taua taua e sau mai meaʻai. I le ala: 'ai damans mauga' ai, potopoto i vaega laiti.
E le gata i lea, o nei manu, o meaola aulaʻi. I le tasi vaega e mafai ona ola mai le 30 i le 34 tagata taʻitoʻatasi, taʻitaʻia e le toʻatele matua o aliʻi. O le taitai e faʻailogaina lana teritori, e faʻailoa mai ai tuaoi o mea totino.
O Bruce Damans e nonofo i kolone.
O manu ia e toaga i le ao. Fiafia i le la, atia mauga e tausia o latou fulu, miti ma selu. O le Bruce Damans o loo umia le malamalama lelei ma le lelei faʻalogo. Ma latou leo tele, e tupu pe a lofituina i tulaga lamatia. I le auala lea, latou te lapataia o latou uso pagota e tatau ona latou lalafi vave i fale.
E uiga i le totoina o faatanoa mauga
O sui o lenei ituaiga o mamele ua sauni e amata faʻaleagaina i le tausaga atoa. Mo i latou, e leai se taimi faʻapitoa mo le pasia o le ulugaliʻi vaitau, e ui lava o se faʻapitoa faʻapitoa e tupu i le faaiuga o le vaitau timuga. O le fafine aveina le pepe mo le 6.5 - 7.5 masina. I le tasi fafine mauga daman, e mafai ona fanau mai 1 i 2 cubs. I le fanau mai, o le mamafa o pepe e le sili atu nai lo 230 kalama. I le ono masina muamua, o le tina alofa e fafaga tamaiti i susu.
Bruce Damans e nonofo i Aferika.
O le tupulaga talavou e tumau pea ma o latou matua e le sili atu nai lo le 30 masina talu ona maeʻa le faʻasusu o susu, ona alu ai lea o le tama talavou e faia a latou lava kolone, ma talavou tamaʻitaʻi na tumau ai i le matua matua ma faʻaauau pea ona tuputupu aʻe i totonu.
A maua sau mea sese, faamolemole filifili se fasi tusitusiga ma fetaomi Ctrl + Ulufale.
Aoao Faamatalaga
O manu ia o le tele o se pusi aiga: tino umi mai le 30 i le 60-65 cm, mamafa mai 1.5 i le 4.5 kg.
O le siʻusiʻu e le atoatoa (1-3 cm) pe toesea.
I foliga vaaia, o damans e tai pei o rodents - tailless marmots poʻo le tele o guinea pig - ae ui i lea, latou te phylogenetically latalata ile elefane.
O lo latou tino e mafiafia, le lelei, ma se ulu lapoʻa i luga o le puʻupuʻu mafiafia ua ma puupuu ae malolosi vae.
O le ulaula e puʻupuʻu, ma le pito i luga o lona laugutu.
O taliga e lapotopoto, laiti, o isi taimi toetoe a nana i le peleue. Mamao taofi-agai.
O le auvae i luma o le 5-tamatamailima ma mafolafola lima na pei o vae.
O vae e tolu tamatamailima, o le tamatamailima i totonu o lo o tauaveina se fao faaseʻe uumi, lea e galue e selu ai le lauulu, ma isi tamatamailima - o atigivae foliga.
E le ufitia foi alofivae o vae, ufiufi i paʻu mafiafia paʻu, pei o le tele o matala o loʻo afu ai le tino, lea e faasolosolo malie i le paʻu.
O le ogatotonu o le aupa o vae e mafai ona siitia i luga e ala i maso faʻapitoa, fatuina se ituaiga o tofo. O le paʻu susu faʻateleina faʻamalosi.
Faʻafetai i lenei masini, le au damans mafai ona aʻe i luga o tifato papa ma ogalaau o laʻau ma le lelei tele ma saosaoa ma e oʻo ifo alu ifo lava ia latou luga.
O le fulufulu mata o le Damans, e mafiafia, na faʻaofuina e le paʻu i lalo ma talatala. O le lanu e masani ona enaena enaena. O faʻailoga uumi uumi e tupu aʻe i luga o le tino (aemaise lava i luga o mata i luga o mata ma luga o le ua).
I le ogatotonu o le pito i tua o loo i ai se vaega o le lauulu, susulu poʻo le uliuli lauulu, i le ogatotonu o loo i ai se vaega lavalava.
I luga o le lauʻeleʻele, ua alaga ai alavai o se faʻapitoa faʻapitoa glandular - o le gaʻo o moa o le 7-8 lobes faʻatuina e le hypertrophic sebaceous ma afu afu.
E faʻamalolo le faʻamaʻi e manogi e manogi malosi i le vaitau o le faʻafoliga.
I talavou damans, uʻamea e le atiaʻeina pe mativa atiaeina, i fafine e itiiti ifo nai lo i tane.
I le fefe ma le vevesi, o le lauulu o loʻo ufiufi le maso e ala i luga. E le o iloa le mafuaʻaga tonu o le gland.
Nifo tumau i tagata matutua damans 34, susu - 28.
Incisors o le auvae pito i luga ma faifai pea tuputupu ae, lautele lautele lautele ma tutusa ma incisors o rodents.
Ua leai ni 'au. O fola ma molars e tutusa ma nifo o ungulate.
Faʻalava ma se auvae laʻititi. Nipples: 1 paga o le thoracic ma 2 paga o inguinal pe 1 paga o axillary ma 1-2 - inguinal.
Amataga o Tamana
O le ulumatua fuluʻele o damans aso e amata mai i le tuai o Eocene (40 miliona tausaga talu ai).
Mo le tele miliona o tausaga, tuaa o le damans o sili terestrial herbivores i Aferika, ae i Miocene tauvaga ma bovids le tuleia i latou mai le tuai tulaga faanatura.
Ui i lea, mo se taimi umi na toʻatele ai pea le Damans, o loʻo nonofo pea i le tele o Aferika, Asia ma Europa i Saute i Pliocene.
Phylogenetically aso nei damans e latalata i proboscis, ma latou e tele naua mea tutusa i le fausaga o nifo, auivi ma le placenta.
E i ai le taofi o “hares” o loʻo taʻua i le Tusi Paia, e taʻu mai i le upu "shafan" (Safana ) o ni tagata sa.
Mai mea mamao, latou te foliga tutusa lava ma lapiti lapoa.
Mai le gagana Eperu, o lenei upu na pasia i le gagana a tagata Foinie, e foliga mai na sese le aveina o lapiti o le Iberian Peninsula mo damans, e taʻu ai se igoa i le atunuu Na ou-shapan-im , Daman Coast.
Mulimuli ane mai i lenei igoa sau Latina Hispania ma ona po nei "Spain".
O le igoa igoa "daman" o le Arapi tupuaga ma o lona uiga moni "ram".
Faʻavasegaina
Seia oʻo mai talu ai nei, sa faitauina e le aiga Daman le oʻo i le 10-11 ituaiga mea i le 4 genera. Ina ua mavae 1995, na faʻaitiitia le numera o meaola i na o 4:
- Aiga Daman (Procaviidae )
- Uamea Wood Damans (Dendrohyrax )
- Laupapa Daman (Dendrohyrax arboreus )
- Sisifo Daman (Dendrohyrax dorsalis )
- Rod Mauga Damans (Heterohyrax )
- Heterohyrax brucei )
- Uamea Wood Damans (Dendrohyrax )
- Rod Rocky Tamana (Procavia )
- Cape Daman (Procavia capensis )
- - Gaʻo, o se vaega o faʻamaʻi o le maʻi manu manu. Tino umi 30-60 cm, siusi 1-3 cm, mamafa e oʻo i le 4.5 kg. I foliga ma fausaga o nifo latou te tutusa ma tikeri, o latou amataga e latalata ile elefane.
- - Ou oka i le faʻatonuina o manu, o se vaega faʻatatau vaega faʻatasia ni aiga. Tapuni le O. fai le vasega.
Sili Soviet Encyclopedia
- - o se aveeseina o ungulate mammals. O fafo e foliga tutusa ma rodents. Tino umi 30-60 cm, siusi 1-3 cm. 11 ituaiga, i Asia ma Aferika. O nisi damans e nonofo i vaomatua i luga o laau, o isi i mauga, ma papa.
- - i le biology - o se tekonolosi vaega i le faʻataʻitaʻiga o meaola. O loʻo faʻapipiʻi vaega faʻatasi i vaega. Mo se faʻataʻitaʻiga, luko, raccoon, marten, feline, ma isi aiga fausia se osofaʻiga faʻavae.
Lomiga Encyclopedic Lelei
- i mataupu a le militeri, 1) le tumau pe tumau le militeri fausiaina mo le faia o so o se militeli po o se misiona faapitoa.
Lomiga Encyclopedic Lelei
Sipelika upu o le gagana Rusia
- Faʻavae mai i le veape iti - "faʻaaogaina", alu aʻe i le pito o se faʻasologa. Moni "omomiina."
Etymological lomifefiloi o le gagana Rusia Krylova
Ou te fia iloa mea uma
O Damans o ni manu laiti, tutusa lava ma groundhogs, ma ina ua avanoa le damans, i le taimi muamua na sese i latou pei ni meaola. Ina ua mavae sina taimi, uaʻi totoʻa i le uiga ese o latou fausaga, sa faʻatatauina le damans e avea ma artiodactyls, ma i le ogatotonu o le 19 senituri, ua latou mauaina le tutusa o le damans ma elefane, na tofia i latou i se tutoʻatasi tutoʻatasi. O le tutusa o damans ma equids ma elefane ua faʻamatalaina e ala i le i ai o tupuʻaga tuaʻaga o nei meaola uma - le ulumatua anamua ungulate, mai le mea amata uma manu faʻaolofesa manu.
Damans e vaevaeina i le 3 genera: laau, mauga ma papa papa. O tagata damans uma e nonofo i atumauga i le maualuga o 5200 m i luga ole sami. O laau damans e nonofo i Aferika mauga vaomatua. O tagata e aʻafia i mauga latou te mananaʻo i nofoaga papa e aunoa ma vao. Ma papa papa e maua e le gata i mauga, ae faapea foi i semi-toafa, savana ma steppes o Aferika, Arapi, Suria ma Palesitina. O mea uma damans e aʻea lelei i luga o tafatafa o le lamolemole laugatasi luga o maʻa poo ogalaau. O alofilima lautele ma faʻaauau pea ona susunuina, pei o paʻu, solo ma le masani masani o nei manu le-faʻalogologo foliga fesoasoani ia i latou e aloese ai mai le faʻaseʻe.
O Wood damans e nonofo i aiga: tama, tina ma fanau. I le aoauli latou te momoe i laina o laau, ma i le afiafi latou te o atu e suʻe laulaau ma iniseti. E le aʻe e le au damans ia ni laʻau, ae vave lava ona tamoʻe i luga ma lalo lalo o seevae ogalaʻau ma oso malie mai lala i lea lala.
O papa ma mauga o lo o fiafia e nonofo ai i nofoaga tetele, o nisi taimi e oʻo atu i le selau o tagata. Nofo i nofoaga tatala, e sefe atu le pipiʻi faʻatasi - ma e te maitauina le faʻamaʻi i le taimi, ma e faigofie atu le puipui faʻatasi.
Daman cubs foliga mai i le tausaga atoa. O lapisi mauga ma papa e masani ona i ai 1-3 cubs. O le Cape Dam ua manatu e sili ona aoga, lea e mafai ona fananau mai ai i le 6 pepe i le taimi e tasi. O teine faatoa fananau mai ua atiaʻe atoa, ufiufi i fulufulu ma mata, ua lava tapena mo se olaga tutoʻatasi, e ui o loʻo vaʻavaʻaia pea i lalo o le tausiga a matua I le 2 tausaga, talavou amata ua amata ona latou lava aiga. E le ola umi Damans - e tusa o le 6-7 tausaga.
Damans talia lelei le pologa. E ui lava o tagata matutua e feololo, manu laiti e mafai ona faaleoina. O Damans e le o lamatia i le oti, ma e le tasi ituaiga o nei meaola o loʻo lisiina i le Tusi Mumu.
O faʻi tetele lava o loʻo iai iʻa Johnson (e oo atu i le 5.4 kg), ae o mea laiti o Bruce dams (e oʻo atu i le 1.3 kg). O nei mea uma e lua o le kenera o atumauga damans ma nonofo i tele kolone. E malie tele o le tuʻufaʻatasiga o lenei kolone: o Bruce dams e le na o autafa o le Johnson dams: latou te faʻaaluina le po i lea lava vaʻo, faʻamafanafana le tasi i le isi, siʻi faʻatasi ituaiga e lua o fanau ma e oʻo lava i fesoʻotaʻiga faʻaaoga ia leo tutusa.
Mountain Damans O lenei nonofo faʻatasi o ituaiga eseese o manu e tulaga ese. I le faaopoopo atu i damans, na o manuki o ituaiga ituaiga fesootai vavalalata tasi ma isi.
Puʻupuʻu mea moni
Damans e le manaʻomia le vai, mauaina o mea tatau uma i le susu mai meaai.Ina ia selu lona mafiafia enaena-efuefu ofu, e faaaoga e le daman se pulou umi uumi o loʻo i totonu o lona vae vae. O alofivae o damans ua ufiufi i mafiafia paʻu paʻu, tutusa ma le paʻu. O fagu faʻapitoa i luga o vae, e fofoa mai ai le afu, faʻafetai ia vae e pei o suckers, faʻatagaina le manu e feaveaʻi ma le faigofie i luga o maʻa papa, e aofia ai ma lalo.
Damans e matua faaeteete lava. Latou te potopoto i vaega o le 50 tagata taʻitoʻatasi o loʻo nonofo i faʻaleaiga natura o papa. E tofu lava vaega ma tagata vaai e mataituina le siosiomaga. O le vaai atu i se tagata poo se manu, o nei "leoleo" e au mai ai le tagi faʻataʻutia, ma o le kolone atoa ona faataapeapeina i pu.
Damans ei ai lelei leo leo, i la latou pese - twitter, growl, sulu, leo tele. O isi taimi i le po e faʻafeiloaʻi ai e le isi vaega o latou tuaoi - e amata lava i le leiloa po o le le tagi, lea e faʻasolosolo ona liliuina i se leo toso, ona liua lea i leo e pei o le tagi a se tamaititi.
Damans faia le tele o le pisa pe a aʻe se laau pe alu i lalo mai le. I se po malulu ma tuufua, na o mai faatasi le damans, pipii atu le tasi i le isi e faʻamafanafana i latou lava, ma i le vaitau vevela latou te nonofo filemu ai i le paolo o laau, sii o latou lima i luga.
O Damans o ni manu aso, latou te faʻaalu lo latou taimi e aʻe ai i luga papa ma gorage pe oso foʻi mai lea lala i lea lala ma lea lala, e suʻe ni laʻau fou, suamalie, o fua o laʻau ma laʻau. O Daman o le a le musu mai i se iniseti na lavea faafuaseʻi. Mai aiga talatala, o le daman na tumau pea i le masaniga o lamuina, e ui o le mea moni o le gaoioi o ona laugutu i le taimi na ia manogi i se mea na ave mo chew.
O manu le faaeteete o loʻo nonofo i saute o Sahara, faʻapea foi i Suria ma Isaraelu, e tele a latou fili - o leopards, pythons, steppe lynxes (caracals), serval ma wyverra latou te sailia ni damans. O le fili patino o le daman e mafai ona taʻua o le uliuli Aferika Aferika, lea e fiafia e 'ai faʻapitoa damans.
E tufatufa atu i Sasaʻe ma Aferika i Saute mai Saute Sasaʻe Aikupito (o le sami Ulaula), Sudan ma Etiopia e oʻo i Central Angola (se aofaʻi o tagata) ma Aferika i Saute Saute (Limpopo ma Mpumalanga itumalo).
O le umi o le tino o se tagata matua o daman mauga o 32.5-56 cm, ma o le tele o 1.3-4.5 kg. E leʻi eseese le lapoʻa o aliʻi ma tamaʻitaʻi, e ui lava ina sili atu le lapoʻa o tamaʻitaʻi.
O nofoaga mo tagata o mauga o papa papa, papa ma mauga. I mauga latou te aʻe i le maualuga o 3,800 mita i luga aʻe o le sami. O uiga faʻapitoa papa (monadnoki) i nofoaga matutu saunia Damans i se talafeagai vevela (17-25 ° C) ma le sūsū (32-40%), maua ai puipuiga mai afi steppe.
E pei o damans uma, o mauga o manu e avea ma kolone. O le masani aofaʻi o tagata o le kolone e oʻo atu i le 34 tagata; o lona faʻavae o se mausali malupuipuia aiga aiga (harem). Ole kulupu e aofia ai male tamaʻitaʻi matutua, e oʻo ile 17 tagata matutua ma teine ma manu laiti. O faatanoa o mauga e masani lava ona o faatasi ma Cape dam, faʻasoaina fale ma i latou. O Damans e toaga lava i le ao, faapea foi ma po pupula. E masani ona latou fafagaina mai le 7.30 am i le 11 pm ma le 3.30 pm e oʻo i le 6 i le afiafi, ae ui i lea, latou te faʻaaluina le 94% o latou taimi e momoe ai i le la, tausia o latou lauulu, ma isi. O ala i le va o maʻa, taʻetaʻilima ma le taʻega o loʻo avea ai ma sulufaʻiga mo damans. Latou mata maʻai ma le faʻalogo, ma osofaʻia faʻatiga puipuia i latou i nifo. I tulaga o tulaga lamatia, o loʻo tuʻuina mai i latou i tafana. Mafai ona e ausia vave o le 5 m / s, oso lelei.
O mea e faʻaalu ai le vai i meaola, e aofia ai laʻau, fualaau 'aina, o laʻau ma le paʻu o le laʻau. Mo se faʻataʻitaʻiga, e tasi le kolone na matauina i Zambia na 'ai tele i lau oona oona (Dioscorea bulbifera). O le autu o meaʻai, e eseʻese ituaiga o acacia ma allophilus, i se tulaga lautele, sili atu ona fiafia e fafaga i laʻau-vaomatua vao, lea latou te aʻea ai laʻau. O se meaʻai masani o mea ai le vai i Serengeti National Park e aofia ai kordia (Cordia ovalis), grevia (Grewia fallax), hibiscus (Hibiscus lunarifolius), ficus (Ficus), ma merua (Maerua triphylla). Latou te le inu vai, mauaina le manaʻomia talafeagai vai mai le vao. Fafaga i kulupu, e seasea - tasi ia se toʻatasi.
Mountain damans tupu mai i le tausaga atoa, e ui lava i tumutumu lafoa masani masani ona tupu i le faaiuga o le vaitau timuga. Maitaga umi 6.5-7.5 masina ma faaiu i le fanau mai o 1-2 cubs i le brood nest, lea o mauga damans i nisi taimi faasoa ma Cape. O le mamafa o le povi i le fanau mai e 220-230 g. Susu fafagaina e oʻo i le 6 masina. I le va o le 12 ma le 30 masina, o aliʻi na tutupu aʻe ua o ese mai lo latou lava teritori; o fafine ua faʻatasi i se aiga aiga.
O gata lapopoʻa (hieroglyphic pythons), manulele o manu, manu feai ma laiti manu laiti (pei o mongooses) manuʻa i luga o poloka mauga. E vave ona maua i latou i le viral pneumonia ma le mamapala. O loʻo mafatia mai i faʻamaʻi o le ituaiga Crossophorus collaris, o ituaiga eseese o kutu, pulu ma leona. O le faʻamauina o le olaga faʻamauina e oʻo i le 11 tausaga.
Tufatufa mai Syria, Isaraelu ma Matu-Sasaʻe Aferika i Aferika i Saute. Sub-Sahara Aferika e toetoe o soo se mea. O tagata tuʻua na maua o loʻo maua i atumauga o Libya ma Algeria.
Tino umi 30–58 cm, mamafa 1.4-44 kg. O tamaʻi aʻe e telē tele nai lo fafine.
O 'apamemea Cape e nonofo ai maʻa, o saito, faʻapipiʻi, poʻo aʻa vaomatua. Nofoaga o loʻo maua i maa poʻo ni avanoa pupuʻu o isi meaola (aardvarks, meerkats). Kolisi ola mai 5-6 i le 80 tagata taitoatasi. Tele kolone ua vaevaeina i aiga aiga taʻitaʻia e se tagata matua matua. E toaga i le malamalama o le aso, a e maise i taeao ma afiafi, ae o isi taimi e o aʻe i luga ma i masina mafanafana. Ole tele o le aso e faʻaalu ile malolo male poʻo le la - ole le lelei ole faʻaogaina e mafua ai le vevela ole tino o damans ile aso atoa. Latou te fafaga tele i vao, fualaau aina, pulu ma paʻu o vao, e seasea latou 'ai manu meaʻai (sē akerise). E ui i foliga le lelei, o nei manu e feaveaʻi tele, faigofie ona aʻe i luga o papa maʻa.
O le mating vaitau taimi faʻamoemoe e faʻalagolago i le nofoaga. O lea, i Kenya e tupu ia Aukuso-Novema, ae mafai ona tumau seʻia oʻo ia Ianuari, ma i Suria ia Aukuso-Setema. Maitaga tumau 6-7 masina. O tamaʻitaʻi e masani ona fanau i le masina o Iuni - Iulai, pe a uma le timuga. I le lapisi 2, faʻasolosolo lava 3 cubs, o nisi taimi e oʻo i le 6. O tamaʻi pepe e fananau mai ma vaʻai i fulufulu, pe a maeʻa nai itula ona latou tuʻua lea o mea leaga. Ua amata ona latou taumafa meaʻai tui i le 2 vaiaso, ma ua tutoʻatasi i le 10 vaiaso. Talavou damans e oo atu i le talavou i le 16 masina, i le tausaga 16-24 masina talavou alii nofoia, fafine masani ona tumau ai ma o latou aiga aiga.
O fili autu o le daman o le leopard, caracal, jackals, pupula hyena ma manulele o manu. O le Kaffir eagle (Aquila verreauxii) e fafaga toetoe lava faapitoa i tagata damans. A osofaia e le fili, e le gata na ave e le daman se tulaga puipuia, ma siitia lona ofu i luga o le tamai matala ile pito, ae na puipuia foi o ia ma ona uumi umi, malosi nifo. O le masani masani ola ile natura o le 10 tausaga. Tamaitai ola manino sili atu umi nai lo alii.
Latou te nonofo i le vaomatua o Central ma South Africa. O loʻo mauaina i luga o mauga i le maualuga o 4500 m i luga o le sami.
O le umi o o latou tino e 40-60 cm, siusi 1-3 cm, mamafa 1.5-2.5 kg.
E fai si feaveaʻi fafie fafie: e vave ona latou feosofi i luga ma lalo o lala ogalaau, oso mai lea lala i lea lala. O manu ia e leai ni po. Peitaʻi, i le tele o afiafi, ua tumu le vaomatua i la latou feʻei, ma taʻu mai o loʻo fafaga ai tagata leaga. Ua oʻo mai le po, ua fai ifo le faʻaalu, ae toe faʻatumuina le vaomatua aʻo leʻi tafa ata, pe a toe foʻi meaola i aiga. O le tagi o laʻau o loʻo aofia ai se faʻasologa o alaga e faʻaiʻu i se tagi teteʻe. O leo o laau damans o ituaiga eseese e matua ese lava. I le alaga, e mafai foʻi e se tasi ona iloa se tane mai se fafine. Damans alaga na o laau. Masalo, o alaga a le damans o faailoilo o le teritori o nofoia.
Taʻitaʻi le olaga toʻatasi. O nofoaga taʻitasi o lenei manu e latalata i le 0.25 km2. Damans e fafaga i lau, launiu, uli ma isi iniseti. E tele taimi latou te o ifo e fafaga le laueleele, latou te 'aʻai ai vao ma aoina o iniseti, faʻaalu le aso i pu poo le pale o se laʻau i le mafiafia o lau.
E leai se faʻapitoa tuʻufaʻatasiga o vaitau, ma latou te aumaia tamaiti i le tausaga atoa. Maitaga tumau 7 masina. E masani ona aumai le tasi, seasea lua kupita. E fananau mai i latou e vaʻai, e ufiufi i fulufulu, e telē tele (toetoe lava o le 'afa o le tinā) ma i ni nai itula pe a uma ona fananau mai, ua latou aʻe i laʻau. Latou taunuu i le talavou i le 2 tausaga.
I le tulaga lamatia, o le damans ave se uiga tulaga, liliu o latou tua i le fili ma lalagaina foi le lauulu i luga o le spinal gland ina ia faʻaalia le togafiti. O tagata nofoia i soo se mea latou te mauaina damans, talu ai o aano o manu nei e lelei lona uiga. I le tafeaga, e vave ona faʻatamaʻi le damans i fafie, ola i le 6-7 tausaga.
Na tufatufaina i Aferika, i le talafatai i Saute-Sasaʻe. O lona lautele e agaʻi i saute mai Kenya ma Uganda i Aferika i Saute ma mai sasaʻe Congo ma Zambia, sisifo i le talafatai i sasaʻe o le konetineta.
O le averesi o le mamafa o le tino o 2.27 kg, ma le umi e tusa ma 52 cm.
O loʻo nonofo i le mauga laugatasi ma le talafatai agaʻi atu i le maualuga o 4500 m i luga aʻe o le sami.
Falefa
Falefa
Damans O se vavaeeseina o damans, poʻo ni tagata gaʻo, o lafoga o loʻo tuʻufaʻatasia ma elefane ma povi sami i le tasi superorder o muamua-atigivae manu. O nisi o manu anamua e latalata i le Mercury, o le tuaa o elefane, le fiasefulu miliona tausaga talu ai na avea ma tupuaga o damans. O nisi oi latou sa i totonu
Laupepa
Faʻatasi ma Bolek, ua ou sauni e fausia se vaega tuʻufaʻatasi muamua. Sa ou amata i aʻu uo mamae. Sa tupu a ma masani o oʻu tuaoi. “Albina” - Stanislav Lovets, “Stashek” - Stanislav Ptasinsky ma “Povalu” - Tadeusz
2. Talofa B
2. Siva B. Na ou ala aʻe ma se lagona o le māmā. O le a ou fiafia iai iinei. Lenei aso, ua malamalama le la i mea uma. Na matou 'aia lemu le avefeau ma le matou tiʻetiʻe o le taeao, ma ou fesoasoani ia te ia e salu le tele o potu ma ala savali o le laumua i le afa o le fitu i luma o le au muamua tulaʻi mai. Ou te tagata
16. Siva Nu. 731
16. Tasi Nu. 731 I luga o le faʻatonuga faalilolilo na mauaina mai Tokyo, na faia ma tuʻu i totonu o Harbin se faʻailoaina faalilolilo No. 731 i le 1936. Peitaʻi, na toe aveese mai le Harbin, lea sa i ai le tele o mea e le tatau ona faia e vaʻaia e mata-mata. ma le au sikola
Falefa
Tufatufa
O ituaiga e ola i Sasaʻe ma Aferika i Saute mai Saute Sasaʻe o Aikupito (Red Sea coast), Sudan ma Etiopia e oʻo i Central Angola (ose tagata e toʻatasi) ma Aferika i Saute Saute (Limpopo ma Mpumalanga itumalo). E nonofo fua tagata i le a
- Algeria - Highlands Ahaggar, Central Sahara, subspesies Heterohyrax brucei antineae, muamua Ahaggar Daman (Heterohyrax sui),
- Democratic Republic of the Congo - Loadi Hills, sasae o le atunuʻu, subspesies Heterohyrax brucei chapini, talu ai Loadian daman (Heterohyrax chapini).
Fossil iloa mai le Late Miocene - Heterohyrax auricampensis, se fossil vaaiga mai Namibia, sa fai sina tele nai lo aso nei Heterohyrax brucei.
Toe gaosia
O manu feola ia tausaga uma, e ui lava o le tumutumu o le fanafanua e masani ona tupu i le faaiuga o le vaitau timuga. Maitaga umi 6.5-7.5 masina ma faaiu i le fanau mai o 1-2 cubs i se brood nest, lea o Bruce's mea leaga i nisi taimi faasoa ma Cape. O le mamafa o le povi i le fanau mai e 220-230 g. Susu fafagaina e oʻo i le 6 masina. I le va o le 12 ma le 30 masina, o aliʻi na tutupu aʻe ua o ese mai lo latou lava teritori; o fafine ua faʻatasi i se aiga aiga.
O gata lapopoʻa (hieroglyphic pythons), manulele o manu, manu feai ma laiti manu laiti (e pei o mongooses) oge i faatanoa vai. E vave ona maua i latou i le viral pneumonia ma le mamapala. Mafia mai nematodes o le ituaiga Ole koluse koluse, eseese ituaiga o kiki, paʻu ma utu. O le faʻamauina o le olaga faʻamauina e oʻo i le 11 tausaga.
Faitau aofai o tagata
O Damans's Bruce ua salalau ma tele, aemaise lava i Aferika i Sasaʻe; i Aferika i Saute, e le masani ai. E taatele i nofoaga faasaʻo ma isi vaega puipuia. I le avea ai o se tulafono, latou te le o ni mea faitino, e ui lava o meaai. Talu mai le 2006, o loʻo aofia ai ia ituaiga i totonu o le lisi o le International Red Book ma le tulaga o le "maualalo tulaga lamatia" (Laʻitiiti Risk / Leʻa popolega).
SharePinTweetSendShareSend
O lenei poloaʻiga ua tuʻufaʻatasia ai se tasi aiga modern Procavidae, e aofia ai le 3 genera ma le tusa o le 10 ituaiga.
I fafo, o le damans e pei lava o se lapiti, tailless groundhog po o se tele tele vaomago. O le umi o le latou tino e mai le 30 i le 60 cm, e leai se siʻusiʻu, pe naʻo le 1-3 cm le umi, o le tele o le manu e mai le 1, 5 i le 4, 5 kg. E puʻupuʻu le ula, ma le pito i luga o le lipine, na laiti taliga, i nisi ituaiga e toetoe lava natia i totonu o le peleue, o vae e puʻupuʻu ae malosi. O vae i luma e fa-tamatamaʻima ma fusi mafolafola e pei o vae, o vae i tua e tolu-tamatamailima, o le tamatamailima i totonu o lo o tauaveina se fao faʻataʻitaʻi uumi, ma isi e i ai ni atigivae i ni atigivae, pei o vae pito i luma. E i ai aluga i luga o alofivae, ma o le totonugalemu o le lala o le alofilima e mafai ona siʻiina e maso faʻapitoa pe a lagolagoina i luga o se mea faʻavae, lea e faʻatupuina le faʻaputuga gaogao, ma le paʻi faʻapipiʻi i le mata o se maa po o le ogalaau. Ole glands o le solofanua, faʻalilolilo se mea lilo, ua fesoasoani malosi i le faʻapipiʻiina o le alofilima ile vaevaega. Faʻafetai i lenei masini, le damans mafai ona tamoe i luga ma lalo o le faʻavae o papa ma lala ogalaau ma sili atu le lelei ma televave. Nofofanua susu - 28, tumau - 34-38, E naʻo le pau le pito i luga o loʻo i ai ma faʻasolosolo tuputupu ae leai se enamel i luga o le pito i totonu ma e pei o meaola vavae. O le lautele o le diastema tuueseese le laina mai le tasi paga o taifau (o le mea e ono mulimuli ane e leai). Antibody (4/4) ma aemaise molar (3/3) nifo e tutusa ma nifo o ungulations. O le manava e vaevaeina i 2 matagaluega. I tua o le damans o loʻo i ai se lapoa faʻataʻamilomilo laufanua o 7-8 faʻasoa - le spinal gland, o lona taua e leʻo manino. I tamaitai talavou e le lelei ona atiaʻe, ma i fafine - itiiti nai lo tama. I le tulaga o le fefe ma le fiafia, o le laulu e ufiufi ai le gland (e ese a latou lanu nai lo le lauulu i le atoa itu i tua) e vevesi, ma faʻaalia ai le gland lea e faʻamatuu mai ai le manogi manogi.
O le lauulu o damans e mafiafia, o lo o iai se paʻu vaivai ma e faigata tele. I luga o le tino (aemaise lava i luga o mata i luga o mata ma luga o le ua) ni fusi o long vibrissae. O le lanu o le fulu e masani ona enaena-efuefu ma eseese lanu, ae o loʻo i ai pea se nofoaga o le malamalama pe uliuli lauulu i luga o le spinal gland.
Damans nofoia Aferika, Southwest Asia (Arabian Peninsula). O terrestrial ituaiga o damans e ola i luga o papa, e oso aʻe i autafa o mauga i le maualuga o 4,500 m i luga o le sami, po o totonu o maa ma mafanafana i luga o laueleele matutu. Wood damans nofoia vaomatua. E i ai le maʻisuka, ae o le toʻatele oi latou e 'aina iniseti ma o latou larva. Damans fanafanua i le tausaga atoa. O a latou maʻitaga e tumau 7-7, 5 masina. E laiti fanau fananau lelei, vaai, ufiufi i fulufulu ma o le a vave ona tutoatasi.
Le mafuaʻaga o le damans e le manino. Atonu latou te latalata atu i le faʻataʻitaʻiga. I le tulaga o le fossil, o damans ua lauiloa mai le muamua Oligocene o Aferika. I le Pliocene, e faaopoopo atu i Aferika ma Southwest Asia, sa taatele i le itu i saute o Europa.
Wood Damans (Dendrohyrax dorsalis, D. validus, D. arboreus) e nonofo i le vaomatua o Central ma Aferika i Saute. O loʻo mauaina i luga o mauga i le maualuga o 4500 m i luga o le sami. O le fulu o laau damans e umi ma silika nai lo isi ituaiga. O le lanu o le vaega pito i luga o lanu enaena ma lanu efuefu ma samasama ona o le moli lanu pito i luga o le lauulu. O le spinal gland e ufitia i le paʻepaʻe lauulu. O pulu papaʻe pupuʻu e ufiufi ai pito o taliga. O le pito i lalo ole tino e enaena. Wood damans e iloga e auiliiliga o le fausaga o nifo ma le paolo i le lanu o le fulu. O le umi o le latou tino e 40-60 meaʻai, o latou siʻusiʻu e 1-Zele, ma o lo latou mamafa e 1, 5 - 2, 5 kg.
E fai si feaveaʻi fafie fafie: e vave ona latou feosofi i luga ma lalo o lala ogalaau, oso mai lea lala i lea lala. O manu ia e leai ni po. Peitaʻi, i le tele o afiafi, ua tumu le vaomatua i la latou feʻei, ma taʻu mai o loʻo fafaga ai tagata leaga. Ua oʻo mai le po, ua fai ifo le faʻaalu, ae toe faʻatumuina le vaomatua aʻo leʻi tafa ata, pe a toe foʻi meaola i aiga. O le tagi o laʻau o loʻo aofia ai se faʻasologa o alaga e faʻaiʻu i se tagi teteʻe. O leo o laau damans o ituaiga eseese e matua ese lava. I le alaga, e mafai foʻi e se tasi ona iloa se tane mai se fafine. Damans alaga na o laau. Masalo, o alaga a le damans o faailoilo o le teritori o nofoia. Damans taitaia se olaga tuufua. O le tasi vaega o lenei manu e latalata i le 0.25 km2.
Damans e fafaga i lau, launiu, uli ma isi iniseti. E tele taimi latou te o ifo e fafaga le laueleele, latou te 'aʻai ai vao ma aoina o iniseti, faʻaalu le aso i pu poo le pale o se laʻau i le mafiafia o lau.
E leai se faʻapitoa tuʻufaʻatasiga o vaitau, ma latou te aumaia tamaiti i le tausaga atoa. Maitaga tumau 7 masina. E masani ona aumai le tasi, seasea lua kupita. E fananau mai i latou e vaʻai, e ufiufi i fulufulu, e telē tele (toetoe lava o le 'afa o le tinā) ma i ni nai itula pe a uma ona fananau mai, ua latou aʻe i laʻau. Latou taunuu i le talavou i le 2 tausaga.
O fili autu o laʻau damans o lopa, gata ma manu felelei. I le tulaga lamatia, o le damans ave se uiga tulaga, liliu o latou tua i le fili ma lalagaina foi le lauulu i luga o le spinal gland ina ia faʻaalia le togafiti. O tagata nofoia i soo se mea latou te mauaina damans, talu ai o aano o manu nei e lelei lona uiga. I le tafeaga, e vave ona faʻatamaʻi le damans i fafie, ola i le 6-7 tausaga.
Agalelei mauga , pe efuefu , Daman (Hete-rochyrax) e aofia ai le 5 po o le 6 ituaiga meaola masani i le ogatotonu ma Aferika i Saute. Tino umi 30-38 cm, mamafa - 4, 7-3, 5 kg, leai se fusi. E ufitia le tino i pulu puʻupuʻu ae le pala. I le pito i luga o enaena-paʻepaʻe, ma lanu uliuli ona o vavaeʻeseʻe lauulu vaega ma uliuli pito. O le spinal gland e ufiufi i lauulu sinasina-papaʻe. E paʻepaʻe le pito i lalo o le tino. O ituaiga o damans mauga, e aofia ai ma nonofo i atumotu i le Lake Victoria, e eseese i faʻamatalaga o le fausaga o nifo ma lanu.
O tagata damans e nonofo i mauga, papa peʻa mai le talafatai i le sami i le maualuga o 3800 m i luga o le sami. Ua latou nofoia kolone mai le fiasefulu afe i selau o manu.
O ato mauga e toaaga i le ao, e faigofie ai ona latou maitauina. I le vaveao, i le uluaʻi susulu o le la, e aliali mai i luga o maʻa ma maʻa, o goto ifo i le la, e pei o le pili. I le taimi muamua, latou te feololo ae taʻoto i se faaputuga seʻia (pei ona faʻaalia mai e suʻesuʻega talu ai nei) o le vevela o latou tino mai 34 i le 39 °. Ina ua mafanafana, sa latou taualo ma le fiafia i maa, taaalo le tasi ma le isi. E leʻi umi ae amata ona fafaga e damans (aemaise lava fafine). E i ai lava i se mea itiiti lava, o nei meaola e le fiafia ma faʻalilolilo i totonu o maa po o vaʻa o papa. Peitai, latou te fia iloa tele lava, ma e leʻi umi lava ae i totonu o maʻa ma faʻalogoina leo o leo ma foliga mai o manu. Afai e te nofo filemu i le ogatotonu o le kolone, ona amata lea o le damans toe taʻalo taʻaloga, faʻaauau fafaga pe faʻasusu, sosolo i luga o se maʻa. Peitai, latou te vaʻai ma faʻalogo lelei: o le laititi lava gaioiga poʻo le kiliki o le mea puʻeata ua nana ai manu.
O le tele o le vevela Aferika aso, le damans faaalu le gaoioi, taoto i luga o maa, fola o latou lima i le itu ma fuli le alofilima, foliga mai o lenei masani tulaga e mafua mai i le mea moni e faapea o damans ei ai o afu afu na i luga o alofilima.
E oo ane i le afiafi, i le 16-18 itula, ua toe fafaga e le damans, eli rhizomes, pulu poʻo le loka. Latou te faʻaaluina le po i totonu o maa latou te fausia ai faamoega e ufiufi i fulufulu i totonu. E tele manu e faaputuputu i totonu o se faamoega i luga o le mafiafia o faaputuga i le faamoega, lea e fesoasoani latou te tausia ia maualuga le vevela, talu ai latou leaga le atinaeina thermoregulation.
I le ofaga e tasi o le fulufulu mamoe, o le fafine e masani ona aumaia i totonu o le lua cubs, o nisi taimi tasi pe tolu.(Heterochyrax brucei ei ai le averesi o 1, 7 cubs mo fafine.) O le maʻitaga umi e tusa ma 7, 5 masina (averesi o 225 aso). Mountain damans tuputupu aʻe i le tausaga atoa, ae o le tele o taimi laiti talavou foliga mai ia Fepuari - Mati, ao le i timuga. O le a fananau mai o latou foliga, ufiufi i fulufulu ma a uma nai itula talu ona tamoe.
O fili autu o mauga damans o pythons, mongooses, ma manulele o manu. O tagata Apoliki, latou te aʻoaʻoina mauga solo ma 'ai a latou meaʻai, ae e sili atu lona leaga i lo laʻau fafie. I le tafeaga, o atumauga mauga e ola lelei, ae masani ona tumau le malosi, lototele puipuia i latou lava, faʻaaoga nifo maamaʻi malosi.
Agalelei papa poʻo le toafa , damans (Procavia) aofia ai 3 ituaiga na tufatufaina i Aferika ma luga o le Arabian Peninsula. O le umi o le latou tino e 30-55 cm, mamafa - 1, 4-2 kg. E leai se pito i fafo. O pulu e puʻupuʻu, maʻai. Luga, o loʻo valiina i le lanu enaena-lanu efuefu, moli ile itu. O le pito i lalo o le tino o le kulimi. O le spinal gland e ufiufi i manava uliuli. I luga o le pulu o loʻo i ai se uumi uliuli uila (vibrissae umi e oʻo i le 18 cm). O papa damans e eseese lava i ata o lanu, lapoa ma auiliiliga o le fausaga o nifo. I fafo atu, aemaise mai mea mamao, papa damans, pei o mauga, e manatua ai tele vaomatua tetele po o tailless marmots.
.
O nei damans nofoia papa, coars-grained placers, outcrops po o papa papa mafiafia o toafa. Latou te sulufaʻi i maʻa pe eli pu i le va o aʻa o le vao.
O papa manu e nonofo i kolone mai le 5-6 i le 50 manu. Latou te toaaga i le ao, ae o isi taimi e omai i luga ile ao malama. E le pei o isi damans, latou te fafaga tele i vao, laulaau ma paʻu o vao, ma 'ai meaai a manu, aemaise lava sē akerise. E ui lava i le pupuʻu vae, o manu e feʻaveaʻi ma sosola ese mai le malutaga i se mamao o le 3 km.
Talaʻi i le tausaga atoa. Maitaga tumau 7, 5 masina. O tamaʻitaʻi e masani ona fanau i le masina o Iuni - Iulai, ina ua maeʻa timuga. Le fafine e masani ona i ai 2, itiiti masani 3 cubs (i Procavia habessinica ma P. johnstoni i le averesi 1, 9 cubs i le fafine). O manu o le a fananau mai vaʻai ma ufiufi i fulufulu, pe a mavae ni nai itula latou te tuʻua le faamoega (i totonu o se pu po o maa) ma amata ona tamoe. Fafine Cape Daman (P. capensis) faʻateleina ai le 6 oka, ma lana pepe fou ua le o atiaʻeina nai lo isi damans, ma nonofo latalata i lona tina mo sina taimi.
O fili autu o le daman o le leopard, caracal, foxes, mongooses ma manulele o manu. A osofaia e le fili, e le gata na faia e le daman se tulaga puipuia, ma faʻaalia ai le gaʻo a le au, lea o loʻo tu ai le fulufulu i le pito, ae na te puipuia foi o ia ma ona nifo malosi. Tagata nuu e 'ai daman aano mo meaʻai.
I le tafeaga, damans mafai ona ola i le 5-6 tausaga. Talavou e ula ma ulavale, o tagata matutua e mataga ma agaleaga.
- - aveeseina, lafoga faʻavasega vaega i le lafoga o manu. I le O., e o aiga faʻatasi e faʻatasia. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aiga kanesa, raccoons, mustelids, pusi ma isi, e faia O. predators.
Veterinary Encyclopedic Lomitusi
- taxonomic vaega i le taxonomy o manu. O laiga o fesoʻotaʻiga e fusia faʻatasi i se 'au. Tapunia iunite faia le vasega. I le lafoga lafoga, o le faʻatonuga e fetaui ma le poloaʻiga.
O le amataga o saienisi faaonapo nei
- Tulaga faʻatulaga vaega ole meaola e iai lona tulaga i luga aʻe o le aiga ma lalo ifo o le vasega.
Faaletino Anotropology. Lomifefiloi Tusi
- faasaʻosaʻo. 1) Vaega faʻavae o ITU. I le kolone, e vaevaeina pagota i vaega o le 100 i le 200 tagata. I o i ai mai le 2 i le 5 'au gaosiga. I VTK, latou te vaevaeina i lala o tagata 20-30 tagata.
Lautele fesoasoani faʻaopoopo faʻamatalaga faʻamatala upu o I. Mostitsky
- m. Le faʻapotopotoga o tagata soʻofaʻatasi e galulue faʻatasi. - O le isi 'aveʻesea sa tofia e atiaʻe le' au auro ia maua. GZh, 1841, Nu. 1: 2, O le vaega laʻau auro na aofia ai vaega e 2.
Lolomifefiloi o auro laʻau o le Malo o Rusia
- vaega o mamone. Latou auai i ungulations, ae foliga tutusa rodents i foliga. Tino umi 30-60 cm, siusi 1-3 cm, mamafa e oʻo i le 3 kg. 7 ituaiga i Asia ma Aferika. O nisi damans e nonofo i vaomatua, o isi i mauga, ma papa.
- taxonomic. vaega i le faʻatonuga o fafine. I O. soofaatasi aiga. aiga. Faata. luko, raccoon, marten, feline, etc. fausia O. predators. Tapuni O. fai se vasega, o nisi taimi i le taimi muamua a superorder.
Natura Talafaasolopito. Encyclopedic Dictionary
- i zoology, o se vaega faʻatatau vaega faʻatasia aiga e aiga.
Tele fomai lolomifefiloi
- i manu lafoga - o se vaega faʻavasega i se vasega ma vaevaeina i sem. O nisi taimi ua auai nisi i se faʻasologa poʻo le O. e soli atu i lalo o faʻasologa.